Templet:Karen afeas/Bifo 2007 08

Long Wikipedia

Ol nupela minista long PNG gavman[edit source]

Bihain long 2007 ileksen, nupela gavman long Papua Niugini i kamap, na long Trinde 29 Ogas, Praim Minista Sir Michael Somare i toksave long ol nupela minista long gavman. Nambatu minista emi memba bilong Abau Open Puka Temu, minista bilong Fainans (

English: Finance

) emi memba bilong Aitape-Lumi Open Patrick Pruaitch, na nambatu long bifo Don Polye, memba bilong Kandep Open, emi minista bilong Woks, Trenspot, na ol balus (

English: Civil Aviation

). Igat 28 minista olgeta. (National, 30 Ogas 2007)

Ol i planim manmeri wantaim sik AIDS na oli laip yet, meri i tok[edit source]

Stori ikam long Sauten Hailans we wanpela meri i tokaut olsem emi lukim tripela manmeri long peles wantaim sik AIDS ol lain bilong ol i planim na ol i laip yet. Na nau ol polis na ol lain bilong Helt Dipatmen igo long peles long painimaut olsem igat as long dispela stori o nogat. Na planti ol grup long ol narapela kantri itok oli laik halivim Papua Niugini wantaim dispela bigpela birua long sik AIDS i wok long kamap. (ABC, Post-Courier, National, 29 Ogas 2007)

PNG i kisim planti ol medel long Saut Pasifik Pilai resis[edit source]

Papua Niugini i kisim etpela gol medel, na tripela silva medel, long nambawan de bilong Saut Pasifik Pilai resis (

English: South Pacific Games

) long Apia long kantri Samoa. PNG i winim ol narapela kantri long resis bilong namba bilong ol medel. Meri bilong Hanuabada, Dika Toua, i kisim tripela gol medel long apim ol samting i hevi (

English: weightlifting

) na man Ryan Pini i kisim tupela gol medel long ol resis long wara (

English: swimming

). (National, Post-Courier, 29 Ogas 2007)

Ol traipela paia long kantri Gris[edit source]

Antap long 64 manmeri i dai pinis long ol traipela paia long kantri Gris (

English: Greece

) i kukim planti bikbus na tu sampela peles. Ol narapela kantri long Yurop i wok long halivim Gris long pinisim ol paia, na dispela emi bikpela olsem i winim olgeta narapela taim we ol kantri i halivim wanpela kantri insait long Yurop. Planti toktok i kamap nau olsem ol paia i stat long han bilong man, na polis nau i wok painimaut long dispela. Na tu planti manmeri i no hamamas wantaim gavman na pasin bilong ol long wok long gensim ol paia. Gavman bilong Gris i wari nau, bilong wanem ol ileksen long kantri bai kamap bihain long tupela wik. (Al-Jazeera, 29 Ogas 2007)